Ove godine u BiH je uvezeno 500 tona meda, a poseban problem predstavlja kvalitet tog meda i drugih pčelinjih proizvoda, rekao je Damir Barašin, predsjednik Društva pčelara iz Banjaluke.
- To je med izuzetno niskog kvaliteta, ali pored toga, daleko veći problem predstavlja neregularni uvoz meda nad kojim nemamo apsolutno nikakvu kontrolu. Sa inspekcijskim organima pokušavamo doći do određenih rješenja i staviti to pod kontrolu kako bi potrošači mogli da konzumiraju pravi med i kad nešto plate da znaju šta su kupili - rekao je Barašin.
On je naveo da se cijena kilograma meda u Republici Srpskoj kreće od 17 do 25 KM, koliko košta hercegovački med.
Barašin je istakao da ova godina, kao i prethodne tri, nije medonosna, te da najveći problem predstavljaju klimatske promjene.
- U posljednje tri godine zabilježeni su jaki mrazevi pred samo cvjetanje bagrema, zatim veliki broj kišnih dana u maju, te duži sušni period nakon toga - rekao je on, dodajući da je uz takve ekstremne promjene vremena teško održati pčelinje zajednice na koje, pak, utiču i drugi elementi poput zagađenja i pretjeranog prskanja usjeva i komaraca.